Intervju: Tihomir Gligorić, kandidat za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH

Banjaluka, 8. maj 2000. (AIM)

Predsjedništvo BiH predložilo je Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Tihomira Gligorića za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. Gligorić je visoki funkcioner Socijalističke partije RS i do januara mjeseca ove godine ministar u Vladi RS. Razriješen je dužnosti odlukom premijera Milorada Dodika sa obrazloženjem da nije sarađivao sa vladom i da nije izvršavo svoje ministarske dužnosti. Nakon njegovog razrješenja, Socijalistička partija RS je istupila iz vladajuće koalicije 'Sloga'. Dio visokih funkcionera ove partije na dužnostima u Vladi i vladinim institucijama nakon toga je istupio iz Socijalističke partije i formirao Demokratsku partiju socijalista na čelu sa Nebojšom Radmanovićem.

Gospodine Gligoriću, predloženi ste za najodgovorniju funkciju u izvršnoj vlasti BiH. Postoje mišljenja da je za efikasniju izvršnu vlast u BiH potrebna revizija Dejtonskog sporazuma. Kakvo je Vaše mišljenje o dejtonskoj strukturi izvršne vlasti na nivou BiH? Da li je Dejtonski sporazum problem za efikasnu vlast, ili su problem političari koji rade na njegovoj implementaciji?

• Dejtonski mirovni sporazum daje dobru osnovu strukture izvršne vlasti BiH, uz činjenicu da je to ustavno-pravno rješenje vrlo specifično i predstavlja posebnost u ustavno-pravnoj teoriji. Dejtonski sporazum po svom sadržaju i formi ne može biti problem za efikasnu vlast. Rukovodstva, bilo birana ili imenovana, su važan faktor koji može da stabilizuje i obezbijedi funkcionisanje sistema ili pak, da jednom retrogradnom politikom dovedu u pitanje i sam sistem. Zato odgovornost za funkcionisanje ili nefunkcionisanje sistema, odnosno implementaciju Dejtonskog sporazuma, snose, prije svega, političari. Smatram da moramo uspostaviti sistem odgovornosti koji podrazumjeva sankcionisanje opstrukcija, blokada i zloupotreba u radu, kao jedini način vraćanja povjerenja građana u kadrove i institucije sistema.

Savjet ministara se nekoliko mjeseci nalazi u svojevrsnoj blokadi. Da li novi zakon i novi ljudi obećavaju izlazak iz blokade?

• Sada su stvoreni uslovi da se počne sa primjenom zakona i cijenim da se pruža šansa da novi ljudi jednim krajnje profesionalnim pristupom promjene teško socijalno-ekonomsko stanje u BiH. Personalna rješenja neće značiti mnogo ako se ne promijeni postojeće neodrživo stanje. Zato ja stavljam u prvi plan metod rada, koji podrazumjeva promjenu stanja, kojim se postiže rezultat.

Šta ćete ponuditi u Vašem programu kao perspektivu i izlaz iz krize?

• Želio bih da afirmišem četri prioriteta za BiH: užurbane ekonomske reforme u skladu sa evropskim standardima, povratak izbjeglih lica u sklopu rješavanja kompleksa pitanja građanskih i ljudskih sloboda, razvoj zajedničkih institucija na funkcionalnom principu usaglašavanja zajedničkih projekata i koordinacije brzog provođenja i odlučivanja na entitetskim nivoima, i borbu protiv kriminala i korupcije. Zatim, ponudiću realizaciju krupnih razvojnih projekata kao što su: 1. projekat evropske putne mrže kroz BiH, 2. regionalni projekat Sava-Dunav, koji će uključivati revitaliziranje savskog plovnog koridora, kao sastavnog dijela dunavske transferzale, 3. valorizacija hidropotencijala BiH za proizvodnju električne energije, 4. plinifikacija BiH, i 5. rješavanje stambenog pitanja izbjeglih lica. Ovi projekti bi stabilizovali socijalno stanje države, narodi bi se otvorili razvojnim temama, ljudima bi se otvorila perspektiva, značajno bi se zaposlili domaći proizvodni kapaciteti i na taj način započeo bi proces samoodržive ekonomije.

Šta su, po Vašem mišljenju, bili osnovni problemi u dosadašnjem radu Savjeta ministara?

• Nepovjerenje i politizacija su osnovni uzrok dosadašnje blokade u radu Savjeta ministara.

Postoji li danas odlučna politička podrška Savjetu ministara, ili je i dalje moguće očekivati opstrukcije političke prirode?

• Ukoliko politički relevantni faktori u institucijama sistema budu provodili usaglašenu politiku i poštovali pravnu normu, Savjet ministara će u okviru svoje nadležnosti moći obezbjediti progres, a ako se nastavi sa politikantstvom, što je bila karakteristika dosadašnjeg rada, neće se moći obezbjediti bolja budućnost.

Često se u političkim krugovima u RS mogu čuti teze da jačanje centralnih organa vlasti vodi unitarizaciji BiH. Kako Vi gledate na taj problem?

• BiH je Dejtonskim sporazumom visoko decentralizovana i koncipirana kao suverena država koju sačinjavaju dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda, koji na nivou BiH imaju svoje zajedničke organe i institucije. Zato nema mjesta unitarizaciji BiH, jer Dejton je naš okvir za budućnost.

Bilo je mišljenja da bi trebalo povećati broj ministarstava na nivou BiH i na taj način ojačati savjet ministara. Odgovoreno je da bi to ugrozilo nadležnost entiteta. Kakvo je Vaše mišljenje?

• To pitanje je definisano Zakonom o Savjetu ministara, prema kome Savjet ministara ima šest ministarstava. Smatram da se ne može ugroziti nadležnost entiteta, jer su jasno definisane nadležnosti i mislim da nema mjesta za zabrinutost.

S obzirom da ste bili u Vladi premijera Dodika, kakvo je bila saradnja Vlade RS sa Savjetom ministara?

• Mislim da nije bilo dovoljno saradnje i koordinacije. U više navrata su Savjet ministara i Predsjedništvo BiH pozivali premijera Dodika na sjednice na koje se on nije odazivao. Ubuduće treba obezbjediti bolju koordinaciju i saradnju.

Vaša komunikacija sa premijerom Dodikom je prekinuta nakon što Vas je razriješio dužnosti ministra za pitanja boraca, žrtava rata i rada. Očekujete li zbog toga probleme u saradnji sa Vladom RS?

• Moje zalaganje u Vladi RS bilo je principijelne prirode i moje razrešenje nije rezultat propusta u radu koji sam obavljao, nego rezultat političkog obračuna sa Socijalističkom partijom RS. Međutim, želim da uvjerim našu javnost da ću, ukoliko budem izabran na navedenu dužnost, a imajući u vidu opšte interese, ponuditi maksimalnu saradnju premijeru i Vladi RS.

U Rs je bilo rezervi oko Vaše kandidature. Osporio ju je premijer Dodik i Srpski narodni savez. Hoće li se to odraziti na političku podršku Vašem radu ukoliko budete izabrani?

• Poštujem pravo onih koji su izrazili rezerve prema mojoj kandidaturi, da iznose svoje mišljenje. Razumljivo je da se u vrijeme isticanja kandidature osporavaju određeni predlozi, ali sam uvjeren da će nakon provedene procedure, kandidat koji dobije potvrdu u Predstavničkom vijeću dobiti političku podršku u radu, bez razlike na prethodno ispoljene rezerve.

Kako gledate na ulogu Kancelarije visokog predstavnika u rješavanju krize oko Savjeta ministara i rada zajedničkih organa?

• Uloga Visokog predstavnika g. Petriča u procesu rješavanja krize oko Savjeta ministara i rada zajedničkih organa je pozitivna, budući da se više puta javno zalagao za deblokadu rada Savjeta ministara i naglašavao potrebu da narodi BiH preuzmu odgovornost za funkcionisanje svojih institucija. Ukoliko se obezbjedi funkcionisanje institucija sistema, uloga Visokog predstavnika, i pored velikih ovlašćenja kojim raspolaže, mogla bi se svesti na asistenciju i preporuke.

Optužuju Vas da ste čovjek Slobodana Miloševića i da ste po nalogu Beograda kandidat za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH?

• U poslednje vrijeme pojedinci iz RS me optužuju da sam blizak Socijalističkoj partiji Srbije i Slobodanu Miloševiću. Radi se o neprincipijelnoj diskvalifikaciji i pokušaju etiketiranja od pojedinaca koji na taj način kupuju naklonost kod dijela predstavnika međunarodne zajednice. Moramo uspostaviti sistem vrijednosti u kojem bi rezultati nečijeg rada bili osnovni kriterijum vrednovanja i u kojem bi se eliminisao ovakav metod političke diskvalifikacije. Simptomatično je da me na ovaj način žele diskvalifikovati upravo oni pojedinci koji su sve do nedavno bili veoma bliski gospodinu Miloševiću. Što se mene lično tiče, nisam se nikada susreo sa gospodinom Miloševićem i o njemu mogu imati svoje mišljenje, ali ću uvijek uvažavati činjenicu da je on predsjednik SR Jugoslavije i da samo građani Jugoslavije mogu o njemu dati meritornu ocjenu.

Branko Perić (AIM)