Koalicija dobija - podjele ostaju

Istraľivanja javnog mnjenja

Sudeći na osnovu posljednjeg istraľivanja javnog mnjenja, Koalicija ťDa ľivimo boljeŤ uspjeće da porazi najvećeg protivnika – Bulatovićevu SNP – ali ni to neće biti dovoljno da se prevaziđu drastične podjele u Crnoj Gori

AIM Podgorica, 29.04.2000. godine

Koalicija "Da ľivimo bolje" dobija, ali ne osvaja apsolutnu većinu; Bulatovićeva SNP gubi, ali je i dalje najjača opozicija crnogorskoj vlasti, liberali dobijaju koji procenat glasova viąe ali za njih glasa tek svaki deseti birač. Crna Gora treba da ide ka referendumu, ali lagano i bez unutraąnjih sukoba; povjerenje u Saveznu Republiku Jugoslaviju ima tek svaki četvrti građanin Crne Gore...

Tako bi, sudeći prema posljednjem istraľivanju javnog mnjenja, trebalo da izgleda odnos snaga na crnogorskoj političkoj sceni. Naime, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) priveo je kraju opseľno istraľivanje "Javno mnjenje u Crnoj Gori u 2000. godini" , a podgorički dnevnik "Vijesti" objavio dio rezultata ispitivanja javnog mnjenja o tri segmenta: predizborni rejting stranaka, stav prema referendumu o drľavno-pravnom statusu kao i pitanje o izboru najboljeg drľavnog okvira u kome treba da bude Crna Gora (odnos prema sadaąnjoj federaciji). Anketiranje ispitanika je, ąto je tradicija CEDEM-a, obavila podgorička agencija "Damar" koja se već deset godina specijalizovala za ovaj posao i čiji su se rezultati i prognoze do sada uglavnom poklapali sa onim ąto će se dogoditi na izborima (Agencija je pogodila rezulate predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Crnoj Gori sa svega 1,5 odsto greąke).

Iako je objavljen samo dio opseľnog istraľivanja, rezultati su značajni za moguće određivanje budućih događaja u Crnoj Gori.

Tako, kada bi iduće nedjelje bili odrľani izbori za crnogorski parlament, za "Koalciju da ľivimo bolje" glasalo bi 37,7 odsto birača, za Socijalističku narodnu partiju 22,5 odsto, dok bi povjerenje Liberalnom savezu Crne Gore dalo 9,6 procenata birača. Za ťneku drugu strankuŤ glasalo bi 4,4 procenata, 11,9 odsto joą uvijek ne zna za koga bi glasalo, dok 13,9 odsto ne bi uopąte se pojavilo na biraliątima.

Drugim riječima, odnos snaga skoro da nije promijenjen u odnosu na parlamentarne izbore od prije dvije godine – Đukanovićeva koalicija i dalje je najjači politički blok, ali jedva da su neąto poboljąali rejting u odnosu na Bulatovićevu SNP. Ako stvari ostanu kako istraľivanje pokazuje Đukanović će ponovo u Podgorici morati da traľi pakt sa Perovićevim liberalima ne bi li imao apsolutnu većinu u opątinskom parlamentu. To znači da će morati da pristane na neke vrste ustupaka, finansijskih i(ili) političkih prema Liberalnom savezu Crne Gore. "To smo i očekivali. Lično, mislim da ćemo i bolje proći", rekao je za AIM Miodrag Vuković, savjetnik Predsjednika Đukanovića i član najuľeg rukovodstva Demokrastke partije socijalista. Očito, unutar crnogorske vlasti preovladava uvjerenje da bi u naredne dvije godine (do parlamentarnih izbora) mogli konačno značajnije poraziti Bulatovićevu stranku, a istovremeno mirnije očekivati rasplet u Srbiji.

"Ne interesuju me bajanja i DPS ankete", izričit je Predrag Bulatović potpredsjednik SNP-a, dodajući da je ubijeđena kako se "primiče kraj jednom odnarođeniom reľimu". Socijalistička narodna partija je pojedinačno najjača partija u Crnoj Gori i to će ubjedljivo dokazati likalni izbori 11. juna u Podgorici i Herceg Novom, tvrdi Bulatović.

Ispada da su – i u DPS-u i u SNP-u – uvjereni da će proći bolje nego ąto tos sada ankete pokazuju. Obje strane, međutim, ne mogu "dobro proći". Lokalni izbori u mnogo čemu će odrediti put kojim će dalje ići Crna Gora. Ako Đukanovićeva koalicija dobije većinu, time će i crnogorska vlast dobiti vremena da zaista pokaľe koliko su spremni na reforme koje sada samo retorički zagovaraju. No, ako bi vladajućoj koaliciji pao rejting i ako bi izgubili lokalne izbore, to bi značilo i uvod u vanredne parlamentarne izbore jer bi SNP sa pravom mogla da ih traľi, budući da biračko tijelo Podgorice i Herceg Novog čini gotovo polovinu birača u republici.

Nije lako ni ljudima u vrhu Socijalističke narodne partije. Po četvrti put odmjeravaju snage protiv Đukanovićeve koalicije i novi poraz, četvrti za redom, ľestoko bi uzdrmao redove te stranke. Pitanje je: da li bi u tom slučaju Miloąević imao viąe strpljenja da, kao do sada, finansijski i logistički pomaľe stranku koja ne moľe dobiti ni jednu bitku, niti obaviti zadatak koji se pred njom postavlja. Osim toga, u vrhu SNP postoje oątre razlike oko stvaranja koalicije sa radikalima i julovcima. Podgoričko krilo (P.Bulatović, Žiľić) protivilo se stvaranju takvog političkog bloka ali je, nakon pritiska iz Beograda i u ľelji sačuvanja predizbornog partijskog jedinstva popustilo i pristalo na koaliciju. I sadaąnji rezultati istraľivanja nijesu ohrabrujući, a i oni su rađeni prije zvaničnog objavljivanja saveza SNP-a sa JUL-om i SRS-om. Ako se pokaľe da je koalicija oduzela, a ne donijela glasove – sukob u vrhu biće neizbjeľan. U slučaju izbornog neuspjeha prvenstveno će predsjednik partije – Momir Bulatović – morati sopstvenim kolegama da objaąnjava: zaąto je pristao na odluke koje su iąle protiv partijskih interesa.

U sjenci partijskih prepucavanja prelamaju se i ostala istraľivanja javnog mnjenja- odnos prema referendumu i pitanje forme drľavnog statusa Crne Gore. U poređenju sa ranijim anketama uočljiv je dodatni rast raspoloľenja za referendum. Čak 44 odsto građana sa pravom glasa smatra da bi crnogorski parlament trebalo da raspiąe referendum o drľavno-pravnom statusu "jer je to jedini logičan potez", a 25 odsto smatra da referendum jeste rjeąenje, ali da treba joą sačekati. istovremeno, 20,9 odsto smatra da referendum ne smije biti raspisan jer "Crna Gora mora ostati u zajednici sa Srbijom bez alternative i bez preduslova". Očito je da loąi odnosi u federaciji sve viąe isteľu liniju strpljenja građana i da jača ľelja za konačnim raspletom, pa i odrľavanjem referenduma.

Da je vjera u SRJ značajno poljuljana govore i odgovori na pitanja drľavno-pravnog statusa Crne Gore: viąe od trećine (35,8%) smatra da bi i za Srbiju i za Crnu Goru najbolje bilo da budu samostalne, suverene drľave, dok skoro petina (19,8) ispitanika smatra da sadaąnju zajednicu treba zamijeniti onom koja se predlaľe Platformom Vlade Crne Gore. Na drugoj strani svaki četvrti (25,3%) tvrdi da je i dalje najbolje rjeąenje sadaąnja federacija, neąto viąe od četiri odsto vidi budućnost u unitarnoj drľavi.

U poređenju sa, recimo, anketom iz februara 1998. godine, uočljiv je pad rejtinga savezne drľave. tada je za zajednicu bilo oko 46 odsto, da bi za svega dvije godine broj pobornika federacije se - prepolovio. Tačnije: značajno viąe od polovine građana – oni koji su za samostalnu Crnu Goru (35,8) i oni koji preferiraju konfederalni okvir koji nudi Platforma (19,8) ne ľele vidjeti budućnost Crne Gore u sadaąnjem federalnom okviru SRJ!

Da li je to proces koji vodi osamostaljenu Crne Gore ili pak trenutna refleksija na efekte Miloąevićeve politike u Crnoj Gori? Teąko je odgovoriti. Iako jača i ľelja za suverenoąću, to ne liči na revolucionarne promjene. Jer, sa druge strane, relativno je čvrst blok onih koji naprosto ne mogu da se pomire sa ľivotom bez sa Srbijom u zajedničkoj drľavi (pobornici sadaąnje federacije (25,3) + unitaristi (4,5), praktično svaki treći građanin Crne Gore!

Moľda će mnogo toga biti jasnije nakon lokalnih izbora u Podgorici i Herceg Novom zakazanih za 11. jun. Sada se samo jedno čini izvjesnim: oątra polarizacija crnogorskog druątva i dalje je prisutna, ąto – pod sjenkom Miloąevia -uvijek moľe značiti i nove sukobe.

Aleksandar RADOVIĆ (AIM)