Korupcija i reforme

Banjaluka, 27. april 2000. (AIM)

Nedavno su članovi Upravnog odbora za implementaciju mira u BiH izrazili zabrinutost zbog neuspjeha organa vlasti u BiH da odlučno suzbiju korupciju, te ukinu administrativna ograničenja i uvede mjere kojima bi se privukle strane investicije. Na sastanku političkih direktora Upravnog odbora sa visokim predstavnikom Volfgangom Petričem upozoreno je na mogućnost da se BiH u ovakvoj situaciji suoči sa eskalirajućom ekonomskom krizom.

Na problem korupcije su prije dva dana predstavnici nekoliko nevladinih organizacija u Banjaluci upozorili specijalne izvjestioce Savjeta Evrope. Ugroženost ljudskig prava, korumpiranost i neefikasno sudstvo, rečeno je, postaju ozbiljan problem u izgradnji pravne države i implementaciji Dejtonskog sporazuma.

Sve češća upozorenja međunarodne zajednice na problem korupcije potvrđuju ono što javnost u BiH odavno zna - BH društvo sve dublje tone u blato korupcije i kriminala. Ono što je postalo zabrinjavajuće za međunarodne medijatore i monitore jeste činjenica da su korupcija i kriminal projektovani i podržavani od aktuelne vlasti na svim nivoima.

Valjda se zbog toga na glas javnosti o pojavama korumpiranosti ne reaguje na državnom i političkom nivou. Javnost stiče utisak da je korumpiranost normalna pojava u društvima tranzicije. Primjer prvi: jedan ministar u Vladi RS tražio je proviziju od japanskih zvaničnika koji su RS nudili donaciju. O tome je od japanske vlade stigla zvanična nota. Vijest su nedavno objavili mediji u RS, a potvrdio i visoki funkcioner Socijalističke partije RS Dragutin Ilić u intervjuu bijeljinskoj 'Panorami'. Ni ministar, ni Vlada nisu demantovali Ilićevu izjavu i pisanje medija. Primjer drugi: direktor Lutrije RS nedavno je u zvaničnoj delegaciji Vlade RS boravio na Kipru i sa tamošnjom lutrijom Glory Leissure Holdings Limited potpisao ugovor o poslovnoj saradnji, kojim se lutriji Kipra daje 60 posto ukupno ostvarenog prihoda lutrije RS. Kiparski partner u posao ulaže softver i štampanje tiketa, a Lutrija RS organizuje cijeli posao igara na sreću i iz svog dijela od 40 posto plaća poreze državi. Najsporniji dio posla jeste odredba po kojoj kiparski partner ima pravo da svoja prava iz ugovora prenese na posestrimsku firmu koju će osnovati u RS. Ugovor je dospio u medije, ali reagovanja nije bilo.

Građani, koji su sve češće suočeni sa raznim oblicima korumpiranosti, izbjegavaju da o tome govore javno. Svi se slažu da je za najobičniji posao potrebna veza ili podmićivanje, ali ne žele da o tome govore javno i da im se pominje ime. "Redovno podmićujem mog ljekara i medicinske sestre. Dok to nisam počeo da radim, nisu me primjećivali", priča penzioner koji se liječi u Kliničkom bolničkom centru u Banjaluci. Tvrdi da većina pacijenata na bolničkom liječenju podmićuje medicinsko osoblje sa najmanje 10 DM, a da se 'tarifa' ljekara kreće od 50 do 100 DM.

Vozač firme koja vrši usluge međunarodnog transporta, tvrdi da u BiH nema carinskog prelaza na kome carinici ne uzimaju mito. "Ko nije spreman da plati, može danima da čeka carinika na carinskom terminalu", kaže. Na graničnom prelazu u Srpskoj Kostajnici pisac ovih redova se lično uvjerio u priče svojih sagovornika. U autobusu, koji saobraća od Viteza za Zagreb, preko Banjaluka, carinik pronalazi šest putnika sa hrvatskim putovnicama, koji nisu prijavili mjesto boravišta prilikom ulaska u RS i odvodi ih do svoje kancelarije, gdje im uzima po 20 maraka. Obrazloženje: "Za prekršaj je kazna mnogo veća, a procedura komplikovana". Po povratku u autobus, putnici su se smješkali i bili gotovo zadovoljni što su problem tako brzo riješili.

Primjeri bi se mogli redati u nedogled. O korumpiranosti carinskih službenika svjedočiće svako ko je imao posla sa carinjenjem bilo kakve robe. Za putničke automobile unaprijed se zna tarifa za carinika. Novac uzimaju policajci, ljekari, profesori, činovnici u državnim službama... Gotovo da ne postoji posao za koji nije potrebno dati mito u vidu novca.

Piscu ovih redova jedan advokat ponudio je dokaze o korumpiranosti sudija u jednom opštinskom sudu. Drugi advokat je priznao da redovno podmićuje sudije, priznajući da su na posebnoj cijeni pritvorski predmeti. Advokati tvrde da se najlakše stvari rješavaju sa sudskim vještacima. Naručeni nalaz ima svoju cijenu, zavisno od težine krivičnog djela i finansijske moći okrivljenog.

Vojislav Dimitrijević, republički javni tužilac, priznaje da je korupcija uzela maha i da država nema djelotvornih preventivnih mjera za suprostavljanje ovom problemu. "Lično se zalažem za donošenje zakona o sprečavanju korupcije po uzoru na zemlje tranzicije koje su bile suočene sa istim problemom", kaže Dimitrijević, priznajući da represivni sistem reaguje tek kada se korupcija desila i da bez osmišljenog preventivnog djelovanja neće biti uspjeha u borbi protiv korupcije. Na pitanje da li su državni organi koji se bave represijom imuni od korumpiranosti, Dimitrijević kaže: "Zvanična statistika raspolaže sa neznatnim brojem prijavljenih lica, što ne znači da korupcije nema u državnim organima".

Advokat Goran Bubić, direktor nevladine organizacije 'Lex international' problem sprječavanja korupcije vidi u činjenici da se radi o pojavi koju je izuzetno teško dokazati, jer se realizuje bez prisustva svjedoka, ili među dobro organizovanim izvršiocima. "Sa sumljivim dokazima tužilac će se teško odlučiti na optuženje, tako da i slučajevi sa osnovanom sumnjom ostaju neprocesuirani zbog nedostatka čvrstih dokaza", kaže Bubić.

Problem korupcije našao se na dnevnom redu Drugog Samita šefova država i vlada članica Savjeta Evrope 10. i 11. oktobra 1997. godine, gdje je usvojena Deklaracija i Akcioni plan borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Komitet ministara je 6. novembra iste godine usvojio 20 vodećih principa za borbu protiv korupcije, koje je izradila Multidisciplinarna grupa o korupciji (GMC). Principi posebno naglašavaju potrebu preventivnih mjera za borbu protiv korupcije, među kojima ograničavanje imuniteta od krivičnog gonjenja, promovisanje specijalizacije lica i tijela ovlašćenih za borbu protiv korupcije, obezbjeđivanje javnosti rada u vršenju javnih funkcija i ovlašćenja, obezbjeđivanje kontrole javnog sektora i javne administracije, usvajanje transparentnog postupka za javne nabavke, usvajanje pravila o finansiranju političkih partija i izborne kampanje, osiguravanje slobodnog pristupa informacijama medijima i osigura međunarodna saradnja u borbi protiv korupcije.

Početkom 1999. godine Savjet Evrope je usvojio Krivičnopravnu konvenciju o korupciji, a krajem godine i Građanskopravnu. Polovinom februara mjeseca ove godine u Sarajevu je, u organizaciji Kancelarije viosokog predstavnika (OHR), održana Bosansko-hercegovačka konferencija o transparentnosti i borbi protiv korupcije, na kojoj je usvojeno 6 zaključaka i 7 principa javnog djelovanja nosilaca javnih funkcija na svim nivoima u borbi protiv korupcije. Poslednji usvojeni zaključak poziva nosioce javnih funkcija da ličnim primjerom doprinesu borbi protiv korupcije. Slučaj ministra koji je tražio proviziju dovoljno govori šta o korupciji misli vlast i na koji način iskazuje političku volju u borbi protiv korupcije.

Branko Perić (AIM)