Potiskivanje dinara

Hljeb, mlijeko, marke i nezavisnost

Hljeb i mlijeko se u Crnoj Gori od ove nedjelje mogu kupovati samo za njemačke marke. Ova odluka se tumači potrebom postepenog privikavanja javnosti na skori prelazak na jednovalutni sistem, odnosno na ukidanje dinara kao sredstva plaćanja.

AIM Podgorica, 24.04.2000. godine

Od ove nedjelje građani Crne Gore viąe hljeb i mlijeko, kao ni dio dnevne ątampe, ne mogu kupovati u dinarima. Do sada je drľava ovakvo ekskluzivno pravo na prodaju u njemačkim markama garantovala samo cijenama benzina. Benzin, inače, na "Jugopetrolovim" pumpama u Crnoj Gori koąta marku, a hljeb i mlijeko koątaju po 38 pfeninga.

Ova odluka uslijedila je neposredno nakon ąto je Monetarni savjet uveo novi zvanični kurs dinara i marke u odnosu 1 : 23. Monetarni savjet je ocijenio da se zbog destruktivnog ponaąanja federalnih organa, u prometu u Crnoj Gori pojavljuje sve viąe nelegalno unijetih dinara, ąto "vrąi snaľan pritisak na robne fondove, a samim tim na rast cijena".

Očigledno je da se ne radi samo o isplatama vojnih penzija, plata i drugih primanja, već i o pokuąaju instrumentalizovanja ove oblasti u političke svrhe. U cilju preuzimanja zaątitnih mjera i dalje afirmacije trľiąnog ponaąanja, Savjet se, kaľe se u saopątenju, zaloľio za sprovodenje aktivne kursne politike, čime će se u značajnoj mjeri spriječiti razni oblici destrukcije i drugih vidova sive ekonomije. Kurs će se, najavljeno je, mijenjati čeąće nego do sada, u skladu na pomjeranjima na trľiątu deviza.

Monetarni savjet najavio je i da će "radi sprečavanja spekulativnog ponaąanja na trľiątu i podsticanja procesa prelaska na stabilnu valutu", obaveznu dinarsku rezervu banaka pretvoriti u devize. Ujedno, najavljena je i mogućnost konverzije dinara u DEM prilikom isplate plata onim preduzećima koja prihode, uglavnom, ostvaruju u dinarima. Ovu mogućnost je, inače, prvi najavio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, joą krajem proąle godine, a nedavno je, na sjednici crnogorske Privredne komore, potpredsjednik Vlade Ljubiąa Krgović istu ideju zastupao kao operativno pripremljenu odluku.

Nova pravila igre u prodavnicama nijesu nikoga posebno zabrinula. Trenutno se u Crnoj Gori nalazi u opticaju 10 miliona maraka u dinarskoj protivvrijednosti, kao i 80 miliona maraka u devizama. (Na početku uvođenja dvovalutnog sistema u Crnoj Gori je bilo 850 miliona dinara.) Zaposleni u vanprivredi već redovno primaju plate u njemačkim markama. Isto je i sa penzijama, svim socijalnim davanjima, a postepeno i sa sve većim brojem preduzeća..

Pored toga, U Crnoj Gori, kako kaľe Todor Cicmil, direktor Trezora NBCG, za razliku od maraka, dinara (legalno) ima sve manje i manje, tako da su nastajali problemi u tehničkom pogledu. Trezoru su preostali samo mali apoeni od pet i deset dinara koji su bili planirani kao rezerva i koji sada, nakon ąto je dinar dodatno izgubio vrijednost, ne mogu zadovoljiti sve potrebe. Nedavno su, piąu podgoričke "Vijesti" radnici "Elektroprivrede" zimnicu dobili upravo u takvim apoenima.

Tako se javnost u Crnoj Gori postepeno sve ozbiljnije navikava na "funkcionisanje u markama", i tako priprema za skori prelazak na jednovalutni sistem, odnosno na ukidanje dinara kao sredstva plaćanja.

Najbučniji zagovornici ąto skorijeg ukidanja dinara su, upravo, biznismeni. Nedavno je Privredna komora Crne Gore ocijenila da treba ąto prije napustiti dvovalutni sistem, jer "postojeći monetarni odnosi znatno oteľavaju normalno poslovanje privrednih subjekata". Dalje opstajanje dinara u Crnoj Gori sluľi samo da remeti njene monetarne tokove i da i dalje devalivira ekonomske i trľiąne odnose - rečeno je proąle nedjelje na sjednici Skupstine Privredne komore Crne Gore.

Predsjednik Monetarnog savjeta Crne Gore Boľidar Gazivoda smatra da je marka praktično osvojila crnogorsko trľiąte i da na toj podlozi treba graditi novi monetarni sistem. Dinar će, smatra on, ostati u opticaju u gotovini, kao i svaka druga inostrana valuta, a dinarska sredstva sa ľiro-računa bi se definitivno povukla. Zbog male dinarske mase zamjena dinara za marke bila bi bezbolna, drľava bi mogla da je izvede relativno lako. Oni bi se odloľili na neutralan račun, a njihova dalja sudbina bi zavisila od sudbine zajedničke drľave.

Ipak, smatra Gazivoda, treba imati u vidu da takva odluka donosi i političke posljedice, tako da to ne zavisi samo od Monetarnog savjeta. Drľava se za sada orjentisala da dinar iz opticaja izbaci ekonomskim putem. To joj je u velikoj mjeri uspjelo, prije svega zato ąto niko ne ľeli da ima dinare u posjedu. No, treba imati u vidu specifičnost Crne Gore, gdje se na osnovu monetarne suverenosti gradi drľavna, dok je uobičajno da se radi obrnutim redosljedom, odnosno da drľavna suverenost uzrokuje monetarnu.

Ključni razlog za (skoro) ukidanje dinara objaąnjava se istim razlozima zbog kojih je uvedena marka kao legalno sredstvo plaćanja - potrebom zaątite od ekonomske destrukcije Beograda. Ovu destrukciju Gazivoda opisuje ilegalnim ubacivanjem dinara u Crnu Goru, ąto se iz Beograda obavlja uporedo sa blokadom platnog prometa. U Crnu Goru, kaľe on, dolaze dinari, a nakon toga se blokadom robe i platnog prometa ne dopuąta njihova upotreba u Srbiji. Tokom posljednjih mjesec dana vrijednost dinara na ľiro-računima u Crnoj Gori povećana je za 60 miliona - sa 240 na 300. Ti dinari u Crnu Goru ulaze preko plata pripadnika Vojske Jugoslavije, a u platni promet preko pazara u prodavnicama. Gazivoda objaąnjava da ove aktivnosti nijesu imale za cilj samo servisiranje saveznih primanja u Crnoj Gori, već i destabilizaciju trľiąta povećanjem traľnje i nestaąicom roba. Izlaskom dinara iz opticaja, tvrdi on, beogradske vlasti bi definitivno izgubile glavno oruđe kojim pokuąavaju izvesti ekonomsku destrukciju u Crnoj Gori.

Pripreme za uvođenje jednovalutnog sistema, po svoj prilici, teku uporedo sa pripremama novog Zakona o Banci Crne Gore. Po ovom zakonu, kako ovjaąnjava Gazivoda, Banka Crne Gore će biti samostalna ustanova Republike Crne Gore kojoj je odgovorna za monetarnu politiku, zasnovanu na njemačkoj marci kao monetarnoj jedinici, sredstvu plaćanja i valuti za rezerve do uvođenja evra.

Dragan ĐURIĆ (AIM)