UGOVOR ZA IZABRANE

Biznis na crnogorski način: afera mobilne telefonije

AIM Podgorica, 24.03.2000. godine

TXT: Kada je u proljeće '96. stvaran plan o razvoju mobilne telefonije u Crnoj Gori napravljena je računica po kojoj bi, za deset godina, trebalo izgraditi mreľu koja će pokriti skoro 90 odsto teritorije i u koju ce biti uključeno 50 hiljada korisnika mobilnih telefona. Četiri godine kasnije, stanovnici Crne Gore koriste viąe od 65 hiljada mobitela, koji su "u dometu" na viąe od tri četvrtine teritorije Crne Gore.

Poąto je prosjecan januarski račun ovdaąnjeg korisnika mobilnog telefona iznosio 65 maraka, lako je izračunati da se sada u kasu jedinog crnogorskog operatera u sferi mobilne telefonije sliva prihod veći od 4,2 miliona DEM - mjesečno. Razloga za zadovoljstvo ima i ovdaąnja Vlada poąto joj, na ime izdate koncesije, pripada trećina mjesečne pretpalate (10 maraka) svakog korisnika.

Ipak, nakon četiri godine izuzetno uspjeąnog poslovanja European Telekom

• prvi ozbiljniji strani investitor u Crnu Goru nakon ukidanja sankcija medunarodne zajednice - suocava se sa neočekivanim teąkoćama.

Naime, ET - mjeąovita grčko norveąka firma - većinski je vlasnik (94 odsto) preduzeća Pro Monte GSM koje je 25. januara 1996. od Vlade Crne Gore dobilo dvadesetogodiąnju koncesiju kao jedini operater mobilne telefonije na ovom prostoru. "Republika neće izdati neku drugu koncesiju za zemaljsku, mobilnu, javnu, dupleks beľičnu komunikacionu mreľu za cjelokupni period od 20 godina od datuma stupanja na snagu ove koncesije. Republika zadrľava sva druga prava kojima nije ovlaącen Korisnik", stoji u članu 1.4 Ugovora o koncesiji, na osnovu koga čelnici Pro Montea i dalje smatraju da im je zagarantovan dvocenijski ekskluzivitet (monopol).

"Naąa kompanija je dolaskom u Crnu Goru rizikovala mnogo, i zato je traľila adekvatnu nagradu - ekskluzivno pravo. Činjenica da smo sklopili posao i sadrľaj Ugovora svjedoče da smo to i dobili", objaąnjavao je prvi direktor Pro Montea Harald Griten. Istu tvrdnju ponavaljaju i njegovi nasljednici. Svi, medutim, ne misle tako.

Jusuf Fetahović, direktor drľavnog Telekom Crna Gora A.D. najavio je, krajem proąle godine, da i ova kompanija kreće u izgradnju vlastite mreľe mobilne telefonije. U medjuvremenu, pripreme su odmakle. Upravni odbor ovog preduzeća odlučio je da sa svojom mreľom mobilne telefonije startuje 1. jula. Do tada bi hrvatska firma "Erikson - Tesla" morala da isporuči i montira neophodnu opremu. Trećinu potrebnog novca (posao je vrijedan 25 miliona maraka) Telekom je vec uplatio izvodjaču, a ostalo su beskamatni krediti, saopąteno je iz ove kompanije.

Na pitanje da li se tim postupkom krąe ugovorna prava Pro Montea Fetahović objaąnjava da Telekom, kao "nosioc razvoja telekomunikacija u Crnoj Gori" ima pravo da se bavi ovom djelatnoącu otkako postoji mobilna telefonija, i dodaje: "U Koncesiji piąe da Pro Monte prihvata zakone Crne Gore i SRJ, ąto ih svakako obavezuje. Oni, medutim, tumače da je Vlada, dajući njima koncesiju, nama zabranila, ąto se nigdje u koncesiji ne pominje, a Vlada očigledno ne tretira to pitanje".

Naravno, čelnicima Pro Montea na pada na pamet da olako se odreknu monopola koji im je u protekle četiri godine donio veliku zaradu. (Podaci o profitu preduzeća sa stotinjak zaposlenih su poslovna tajna, ali je "procurjela" informacija da je samo za tri mjeseca proąle godine, na ime kupovine softvera, ova kompanija iz Crne Gore preko "Montenegrobanke" iznijela 13 miliona maraka. I dok čelnici Pro Montea ovaj podatak tumače kao dokaz svog potpuno legalnog poslovanja, njihovi oponenti tvrde da je to očigledan dokaz za "pranje novca" i protivzakonito iznoąenje para zaradjenih u Crnoj Gori...)

Zato je pokrenut postupak pred Privrednim sudom u Podgorici od koga se traľi da Vladi CG privremeno zabrani "izdavanje odobrenja, saglasnasnosti ili dozvola za izgradnju ili eksplataciju javne mobilne telekomunikacione mreľe", kao i da Telekomu privremeno zabrani "početak bilo kakvih aktivnosti na izgradnji i eksploataciji iste", do okončanja arbitraľnog postupka.

Istovremeno, pokrenut je postupak pred Spoljnotrgovinskom arbitraľom pri Privrednoj komori SRJ. Prema dostupnim podacima, do početka arbitraľe doći će uskoro, "ukoliko ne bude opstrukcije od strane učesnika u sporu". Naime, propisi predvidjaju da zainteresovane strane samostalno imenuju po jednog člana Komisije, dok trećeg "arbitra" odreduju konsenzusom. A to je postupak koji moľe potrajati...

Do tada, razmjenjuju se optuľbe na relaciji Telekom CG - Pro Monte GSM. Iznoąenje prljavog veąa pokazalo je da je u, naizgled idiličnoj četvorogodiąnjoj saradnji bilo puno problema, krąenja medjusobnih ugovora, neispunjenih obaveza i zloupotreba. Tako je ovdaąnja javnost saznala i da je samo osnivanje Pro Montea od strane Europian Telekoma i Telekoma CG zakonski sporno; da su se u medjuvremenu nagomilali medusobni dugovi po raznim osnovama; da je Telekom, krąeci ugovorne obaveze samostalno odredjivao cijene za razgovore izmedu fiksne i mobilne telefonije; da Pro Monte nije plaćao troąkove rominga napravljene putem koriącenja fiksne mreľe...

Da je "vrag odnio ąalu" pokazuje i reklamna kampanja koju je prije nekoliko dana započeo Pro Monte. Pod sloganom: "nemojte se čuditi vec izaberite sami", uporedjuju se cijene koje formiraju Pro Monte i Telekom CG. Poruka je jasna - minut telefonskog razgovora preko mreľe mobilnog operatera (mobilni - mobilni; mobilni - fiksni) je do 3,5 puta jeftiniji u odnosu na pozive sa fiksnog na mobilni telefon. Postojeća razlika u cijenama mogle bi donijeti naklonost javnosti, i moguću prevagu u sukobu koji će se po svemu sudeći zaoątriti, računaju u Pro Monteu.

Istovremeno, pokazalo se da "zaraćene strane" imaju makar neąto zajedničko - i jedni i drugi za nastali problem krive Vladu Crne Gore. "Postojeći spor je spor drľave i Pro Montea i to sa Telekomom nema nikakve veze", kaľe Fetahović. I direktor Pro Montea Takis Daguolis ima slično miąljenje: "Mi shvatamo da se trľiąte u Crnoj Gori značajno promijenilo u odnosu na 1996. godinu. Razumijemo i ľelju Telekoma da udje u ovaj posao - i zbog potencijalnog profita i zbog podizanja vlastite cijene pred najavljenu privatizaciju ovog preduzeća. Zato, mi odgovorne za nastale probleme vidimo viąe u Vladi Crne Gore, koja se ne pridrľava izdate koncesije".

Iz crnogorske Vlade, medjutim, joą niko nije naąao za shodno da se makar jednom riječju oglasi. A izgleda jasno da upravo oni drľe ključ rjeąenja. Ali, to podrazumijeva i prihvatanje naslijedjene odgovornosti. Jer, u izbornoj 1996. Vlada tada jedinstvenog DPS-a nije birala načina da dode do dodatnih prihoda za finansiranje kampanje i ubere značajne marketinąke poene kod crnogorskih birača sklapanjem prvog ozbiljnog posla sa stranim invastitorima. Zato je Vladina Komisija za koncesije koju je vodio Zoran Žiľic danaąnji potpredsjednik SNP, a potom i premijer Đukanović kao potpisnik Ugovora o koncesiji, prenabregla čak i vaľeći savezni Zakon o stranim ulaganjima koji zabranjuje stranim firmama da budu većinski upravljači preduzeća koja se bave poslovima telekomunikacija... Štoviąe, bez jasne startegije, vlast je tada, krąeci i vaľeće medjunarodne antimonopolske propise, prihvatila i ovjerila Ugovr kojim je zalupila vrata mnogo većim prihodima.

A sadaąnja Vlada kao da nema snage da tu greąku prizna i plati ispravku. Naprotiv, trenutno je na snazi interno uputstvo o sveopątem ćutanju crnogorskih zvaničnika. Zato bi se Crna Gora ponovo mogla naći na stubu srama kao zemlja koja pokuąava proći kroz proces tranzicije ne poątujući ni sopstvena ni medunarodno ustanovljena pravila.

Zoran RADULOVIĆ (AIM)