Studenstske demonstracije u Sarajevu

Studenti "68 mijenjali svijet, danasnji tanjure i krevete

AIM, Sarajevo, 24.03.2000 Mi nismo inertni, mi smo snaga! - izvikivale su studentske vođe na nedavnom protestnom skupu studenata odrzanom na platou sarajevske Skenderije. "Niko nam ne moze oduzimati nasa prava, bez naseg glasa se ne mogu donositi zakoni. Pokazali smo da smo respektabilna snaga", rekli su dan kasnije na konferenciji za novinare rezimirajuci svoj navodni "uspjeh". A njihov se uspjeh, pored citavog niza istaknutih zahtijeva, sveo samo na tanjur i krevet. Naime, do kraja ove akademske godine rijesili su pitanja socijalnog karaktera, a sve ostalo ce i dalje biti u duhu dosadasnjih zakonskih odredbi.

Konkretnije, kad je pomenuti socijalni aspekt u pitanju, to znaci da ce se postivati odredbe iz Protokola o subvencioniranju troskova smjestaja i ishrane koji su potpisali kantoni tj. resorna ministarstva i kantonalne vlade, sto je i bio prvi zahtjev studenata i glavni inicijator "respektabilne snage" da izađe na ulice. Pitanje odgovornosti onih koji su doveli do opstrukcije Protokola nije spominjana na demonstracijama, iako je i to bio jedan od zahtjeva. Nije bilo rijeci ni o ostavkama koje su trazene, mada su pred sam miting vođe studenata "prijetile" i time u ovo predizborno vrijeme.

Drugi zahtjev nezadovoljnih studenata se ticao donosenja zakona ili dokumenta iz oblasti studentskog standarda (rok donosenja je

1. srpanj) te njihovo sudjelovanje u njegovu kreiranju. Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta ce, takva je odluka Federalne vlade, u suradnji s predstavnicima kantonalnih ministarstva i Asocijacije studenata studenstkih domova Kantona Sarajevo, do konca ovog mjeseca pripremiti prijedlog dugorocnijeg rjesavanja ovog pitanja. Trecem zahtjevu - da se odmah pocne s podjelom bonova za ishranu - odmah je udovoljeno.

Cetvrtom zahtjevu studenata - u kojem se se kaze "zbog problematike koja traje od pocetka skolske godine zahjevamo ispitne rokove svakog mjeseca do kraja skolske godine" - bit ce udovoljen onako kako zakon nalaze. A on je jasan: Zakon o viskom obrazovanju propisao je cetiri (4) ispitna roka sa po dva ispitna termina i vrijedi za sve fakultete Univerziteta u Sarajevu. Pred studentima je, dakle, da se vise trude i uce ili u ovim proljetnim mjesecima, ili tijekom dugog toplog ljeta.

Zahtjevi se nisu zaustavili na ovoj tocci. Peti se odnosio na pitanje rjesavanja zakonskog statusa Studentskog centra Sarajevo kao javne ustanove te imenovanja njegova osnivaca. Vlada Kantona Sarajevo, odgovorila je Federalna vlada, treba do konca ovoga mjeseca razmotriti i rijesiti pitanje stutusa Centra kako bi analogno situaciji u ostalim kantonima, ovaj centar dobio status javne ustanove. Potom je sesti studentski zahtjev glasio da se do 1. srpnja donesu neophodni amandmani na Zakon o visokom obrazovanju Katona Sarajevo (skolarina, ucesce studenata u organima fakulteta, Univerziteta...) kao i da se zakoni iz oblasti visokog obrazovanja usklade na nivou Federacije sa tendencijom usuglasavanja na nivou drzave BiH. Federalna vlada je odgovorila slijedecim: "Zahtjevi ce se rjesavati sukladno ustavnim i zakonskim obavezama nadleznih organa i organizacija".

Rok za ispunjenje svih gore spomenutih zahtjeva bio je 19. ozujak. Kako studenti nisu dobili odgovor do trazenog roka, najavili su nove demonstracije U ranim jutarnjim satima, eventualni pozar ugasio je premijer Edhem Bicakcic, koji je u ime Federalne vlade bio potpisnik Protokola o subvencioniranju troskova smjestaja i ishrane studenata. Shodno tome, Vlada je bila i garant da ce se on postivati. Kao i Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, tj. ministar Fahrudin Rizvanbegovic. Istog dana, u poslijepodnevnim satima a povodom okupljanja studenata i njihovih zahjeva, oglasila se i press-sluzba Kantona Sarajevo. Ono sto je vec rekla Federalna vlada, potvrdila je i Kantonalna samo u onom dijelu zahtjeva koji se odnosi na nju. Zakon o visokom obrazovanju propisuje cetiri ispitna roka sa po dva ispitna termina "te se preporucuje svim fakultetima da svaki termin bude dostupan svim studentima". Daje se i podrska studentima "da kantoni iz kojih oni dolaze konacno pocnu participirati sa Kantonom Sarajevo u troskovima smjestaja, odnosno da se ispostuje ranije potpisani Protokol".

Kantonalna vlada bila je vrlo decidna i u pogledu studentskog zahtjeva da ne placaju skolarinu. Tako, "Zakon o visokom obrazovanju u pogledu Odredbe o kreditiranju studenata u troskovima studija ne odnosi se na do sada upisane studente. Odredbe Zakona o kreditiranju 50 posto troskova studija odnosi se na studente koji ce prvu godinu studija upisati u skolskoj 2000/2001. godini, a kredit ce vracati nakon zavrsetka studija i zaposljavanja. U ekspertnoj grupi koja ce razraditi model kreditiranja bit ce najmanje tri studenta iz Asocijacije studenata. Taj posao ova grupa treba zavrsiti do raspisivanja konkursa u novu skolsku 2000/2001. godinu".

Da bi okupljanje studenata i najavljene demonstracije bile jasnije treba se vratiti na pocetak 1999. godine, tacnije na sami konac 1998. godine (30. prosinac) kada je i potpisan Protokol o subvencioniranju kalkulativne cijene smjestaja i ishrane studenata u studentskim centrima - domovima u Federaciji BiH. Potpisali su ga premijer FBiH, ministar Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta i ministri vlada i ministarstva obrazovanja Unsko-sanskog, Tuzlansko-podrinjskog, Zenicko-dobojskog, Srednje-bosanskog, Hercegovacko-neretvanskog i Sarajevskog kantona. Potpisivanjem Protokola obvezali su se da ce Vlada FBiH i spomenute kantonalne vlade putem kantonalnih ministarstava nadleznih za oblast obrazovanja subvencionirati troskove smjestaja i ishrane studenata u visini od 60 posto kalkulativne cijene utvrđene Elaboratom Ekonomskog instituta iz Tuzle za skolsku 1998/1999. godinu te da ce "u tom cilju donijeti odgovarajuce odluke kojim ce se osigurati realizacija sredstava iz federalnog i kantonalnih budzeta." (tacka 1. Protokola) Studentski centri se, pak, obvezuju da ce nadleznim kantonalnim ministarstvima za svaki mjesec dostavljati tacne podatke o broju studenata korisnika usluga smjesataja i ishrane u studentskim centrima - domovima. A organi iz tacke I, II i III ce na osnovu prispjele dokumentacije o broju korisnika usluga u studentskim centrima-domovima, u periodu od 1.1. 1999. godine do naredne skolske godine ili do donosenja zakona koji ce urediti ovu oblast doznacavati utvrđeni iznos sredstava na racun studentskih centara-domova, koji koriste studenti iz tih kantona. Protokol stupa na snagu danom potpisivanja (30.12. 1998.) i primjenjivat ce se od 1.1.1999. godine.

No tocka II ovoga Protokola vrlo je interesantna i po njoj ce "Vlada Federacije BiH osigurat za namjene iz tacke I. ovog protokola sredstva na ime potreba studenata sa podrucja Posavskog kantona, Kantona broj 10 (Livno) i Zapadno-hercegovackog kantona, kao i za studente iz RHrvatske i SR Jugoslavije. Sredstva iz stava prvog ove tacke planirat ce se i realizirat putem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta." Tacka III. Protokola sadrzi slijedece: "Vlada kantona Sarajevo osigurat ce putem Kantonalnog ministarstva obrazovanja sredstva iz tacke I. za potrebe studenata iz Bosansko-podrinjskog kantona (Goradzde)".

U međuvremenu odredbe iz Protokola se realiziraju tako da meritorni Tuzlanskog kantona pocetkom ove godine donose odluku po kojoj ce troskove za smjestaj i ishranu subvencionirati samo određenim kategorijama studenata (studentima RVI, onima koji su iz sehidskih i borackih obitelji...) cime krse preuzete obveze. Od 232 studenta iz Tuzlanskog kantona, njih 59 udovoljilo je novim uvjetima. Opravdavali su je zeljom da izjednace sve studente i pruze mogucnost subvencioniranja i studentima koji su slabijeg imovinskog stanja, a u privatnom su smjestaju i pokazuju bolji uspjeh od onih koji su smjesteni u domovima. Predvidjeli su i kreditiranje studenata i stipendiranje talentiranih studenata. No sve odluke Vlada TK donijela je sredinom skolske godine, zanemarujuci cinjenicu da su studenti vec ispunili uvjete za primitak u domove pocetkom godine i da su u njih primljeni na osnovu raspisanog natjecaja. I Vlada USK donijela je odluku da ne financira smjestaj i ishranu studentima-ponovcima.

Pokusaji studenata da problem rijese sa meritornima iz kantonalnih vlasti nije polucio rezultate (izlazak na tuzlanske ulice). A onda su podrsku dobili od Saveza studenata FBiH, svojih kolega iz Sarajeva i okupljeni u Asocijaciji studenata studentskih domova Sarajevo, postavili zahtjeve i uputili ih premijeru Edhemu Bicakcicu i ministru Rizvanbegovicu kao i predsjedniku Federacije, Ejupu Ganicu.

Protestni skup studenata, sada se tako moze nazvati, rekao je o njima mnogo. Studenti jesu respektabilna snaga, ali izgleda nesvjesna svoje moci. Sama najava demonstracija, blago je za reci, uznemirila je mnoge. No studenti su svjesni samo jednoga: kad su oni u pitanju, javnost je po pravilu uz njih. Pokazali su i koliko su neobavijesteni. Pored borbe da se ispostuju odredbe Protokola, studenti informirani po sistemu rekla-kazala, najglasniji su bili i kad je u pitanju placanje skolarina. "Necemo na kraju godine placati skolarinu od nekoliko hiljada maraka", govorili su njihovi predstavnici na skupu. ("Recite nam otvoreno da nismo ovdje potrebni, pa da idemo u Ameriku, Australiju", govorili su studenti u masi. Ili, "Govorite nam da smo budcnost ove zemlje. Zar se tako s njom postupa?"). Radi se o tome da ce je placati naredna generacija studenata, njihova brace i sestre, rođaci, prijatelji. Bit ce, najvjerojatnije, u visini od nekoliko hiljada maraka i prema obecanjima formirat ce se kreditni fondovi, regulirat sistem njihova vracanja itd.

Na studentskom skupu bio je i jedan jedini intrigrantni transparent: "Vratice se opet '68". Slusajuci i gledajuci studente, prije bi se moglo reci da je neko od njih nekad slusao Dzonijevu pjesmu u kojoj pjeva (refren) "Vratice se opet osam sezdeset". Studenti '68 mijenjali su svijet i svijest. Studenti 2000. u Sarajevu borili su se samo za rjesavanje socijalnih pitanja, donsno svog tanjura. Student '68 postao je legenda, planetranih razmjera. Student 2000. u Sarajevu prosetao je gradskim ulicama.

Uostalom, sto da ne - bio je suncan dan.

Angelina SIMIC (AIM Sarajevo)