Srbi iz Hrvatske - dogovoren dvosmjerni povratak

Banjaluka, 14. mart (AIM)

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik i ministar inostranih poslova Hrvatske Tonino Picula u Banjaluci su 9. marta dali zajedničku izjavu, kojom su se, izmedju ostalog, obavezali na ubrzanje dvosmjernog povratka. Zajedničkoj izjavi prisustvovala je i američki državni sekretar Medlin Odlbrajt, koja je obećala pomoć za obnovu 100 kuća sa obje strane rijeke Save. Sve ovo moglo bi da znači i odredjene garancije. Za razliku od ranijih dogovora izmedju RS i Hrvatske, ovaj put pominju se i brojke i rokovi - za tri mjeseca trebalo bi da granicu u oba smjera prijeđe i vrati se svojim domovima po dvije hiljade lica.

Samo nekoliko dana prije toga slične izjave čule su se i u Zagrebu. "Hrvatska Vlada opredijeljena je za ubrzan povratak Srba u Hrvatsku, ali i Hrvata u RS, prvenstveno na područje Posavine", rekao je Ivica Račan, predsjednik hrvatske Vlade, nakon susreta sa premijerom Dodikom, koji se takođe nada da će nova politička atmosfera u Hrvatskoj doprinijeti bržem rješavanju ovog problema. "Narednih mjeseci u odnosima RS i Hrvatske dominiraće rješavanje pitanja izbjeglica", poručuje Dodik. Da li se još uvijek stoji samo na riječima?

Prema podacima Visokog komesarijata za izbjeglice u Zagrebu, zasnovanim na informacijama kojima su se u javnosti služile bivše hrvatske vlasti, svojim domovima u Hrvatskoj se vratilo 58 hiljada izbjeglica, kako raseljenih unutar Hrvatske, tako i onih iz Savezna Republike Jugoslavije. UNHCR nema tačne podatke koliko se izbjeglih Srba u Hrvatsku vratilo iz Republike Srpske, ali procjenjuju da je riječo o nekoliko stotina lica. Podaci Udruženja Srba iz Hrvatske u Republici Srpskoj potvrdjuju posljednji podatak, ali govore da se ukupno vratilo najviše 15 hiljada Srba.

Predstavnici Udruzenja Srba iz Hrvatske u Republici Srpskoj i Saveznoj Republici Jugoslaviji, te srpski predstavnici u hrvatskoj vlasti, zaključili su na okruglom stolu u Banjaluci da su najveće prepreke za povratak uređenje Hrvatske kao nacionalne države, problemi u vezi sa dobijanjem državljanstva, kao i postojeći imovinski zakoni, te krivični postupci u slučajevima optužbi za ratne zločine. Predsjednik Udruženja iz Republike Srpske Petar Džodan i dalje u pomoć poziva medjunarodnu zajednicu. "Medjunarodna zajednica je već dugo na ovom prostoru, učestvovala je i u stvaranju izbjeglica, pa se nadam da će se sad aktivno uključiti i u rješavanje pitanja izbjeglica", kaže Džodan, dodajući da Srbi ne mogu biti zadovoljni samo personalnom promjenom u vlasti, već da moraju vidjeti i praktična rješenja.

Za razliku od Džodana, potpredsjednik Vlade Republike Srpske Ostoja Kremenović gaji velike nade u razgovore dviju Vlada, započete u Zagrebu. "Imamo realnu priliku da sa novom vlašću u Hrvatskoj pokrenemo rješavanje ovih pitanja. Ubijeđen sam da više nema nijednog pitanja o kojem mi sa novom vlašću ne možemo razgovarati", ističe Kremenović. Na skupu su se čuli različiti prijedlozi rješenja problema Srba s ove i one strane granice, od radikalnih, poput kantonizacije Hrvatske, preko vraćanja konstitutivnosti srpskom narodu, pa do revizije pojedinih, kako je rečeno, diskriminirajućih zakona.

Saborski zastupnik i predsjednik Srpske narodne stranke Milan Djukić kaže da Srbi koji žive u Hrvatskoj polažu nadu u novu vlast, jer se može reći da je ona shvatila da ulazak u Evropsku Uniju nije moguć bez ispunjavanja ranije preuzetih obaveza o povratku. "U skupštinsku proceduru već su upućene izmjene i dopune dva diskriminirajuća zakona - Zakona o obnovi i Zakona o područjima od posebne državne skrbi. Prvi izjednačava prava izbjeglica i prognanika, a drugi rješava okvire, koji se odnose na pravo vlasništva. To bi moglo donekle da pomogne proces povraka, a ja očekujem i izmjene drugih zakona", kaže Djukić.

Prema njegovim riječima, za kantonizaciju o kojoj se govori medju izbjeglima, a ni za vraćanje konstitutivnosti srpskom narodu, trenutno nema političke klime. "Ako pogledamo politiku u proteklih 50 godina, ništa nam nije značila konstitutivnost. Mi bismo sada bili zadovoljni i sa suverenitetom gradjanina. Izabrali smo pogrešna sredstva. Izgubili smo rat, postali smo stradalnici, a nepravdom medjunarodne zajednice, proglasili su nas i agresorom. Zato nije vrijeme koje bi išlo u prilog da se učini takav zahvat u Ustavu", kaže Djukić. On dodaje da sada jedino postoje izgledi za izmjednu Ustava na način da se u njega ugradi građanska suverenost, odnosno da Hrvatska postane građanska država. Za ovaj potez bila bi potrebna podrška međunarodne zajednice, ali i Jugoslavije i Republike Srpske.

Bivši saborski zastupnik i predstavnik Liberalne stranke Veselin Pejinović kaže da uslovi na terenu ne govore u prilog tvrdnjama da bi masovniji povratak Srba mogao uskoro početi. "Mislim da će do toga doći tek 2001. ili, moguće, 2002. godine. Nužno je najprije konsolidiranje stanja u Hrvatskoj, stvaranje normalnih uslova za život za sve gradjane Hrvatske, a mislim da će tek onda početi značajniji povratak osoba srpske nacionalnosti", kaze on, dodajući da je neminovnost da Hrvatska jednog dana bude građanska država.

Okruglom stolu u Banjaluci prisustvovao je i episkop dalmatinski Fotije, koji podsjeća da su Srbi i Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj prošli veoma težak ratni i poslijeratni period. Uništeni su i oštećeni mnogi manastiri iz 14. vijeka, ali danas, iako nije mnogo bolje, ima zankova vaskrsenja srpskog naroda na tom prostoru. Prije nekoliko dana, kaže on, u Dalmaciji je kršteno i prvo dijete rođeno nakon ratnih operacija. "Crkva će kao i do sada biti uz svoj narod", poručio je okupljenima i svim izbjeglim pravoslavcima episkop Fotije, koji kao i građani očekuje poboljšanje stanja na terenu.

Da su izbjeglice, koje sada žive u Republici Srpskoj, zainteresovane za promjene, bilo da se žele vratiti ili doći do svoje imovine, pokazala je početkom ove godine javna tribina koju je u Banjaluci organizovao UNHCR iz Zagreba. Cilj je bio da im se približe mogućnosti za ostvarivanje njihovih prava. Najviše pitanja postavljali su o povratu imovine, vojnoj obavezi, procedurama za sticanje državljanstva, kao i da li postoji mogućnost promjene sadašnje zakonske regulative.

"Ja sam došao da vidim kakve su mi mogućnosti da dobijem dokumente, jer u Saveznoj Republici Jugoslaviji, nemam dovoljno informacija. Tek tada ću da vidim da li ću se vratiti ili tražiti nadoknadu imovine. Najvjerovatnije da će biti ovo drugo", kaže Savo Ognjenović iz Našica. "Ja se pokušavam vratiti, ali sada nemam uslova za to pošto mi je kuća useljena", kaže Milan Ivanišević iz Korenice, sada nastanjen u Dragočaju kod Banjaluke. Ima i onih kojima je imovina uništena, čiji su najbliži nastradili u toku akcija "Bljesak" i "Oluja" i koji se ne žele vratiti. "Pobjegla sam ispred noža. Spaljena mi je i kuća i vikendica. Samo hoću da mi to neko plati i zato sam došla da ih pitam kako to da ostvarim", rekla nam je starija gospođa, koja nije željela da otkrije ni mjesto iz kojeg se doselila u Banjaluku.

Sastanku sa predstavnicima UNHCR-a prisustvovalo je oko 800 izbjeglica, koji su kroz svoja pitanja pokazali zanimanje za aktivnosti novih hrvatskih vlasti na rješavanju problema izbjeglica, ali i nepovjerljivost, koja će, kako kažu, trajati dok ne vide konkretne pomake. Da li će ih biti, odgovor će sigurno dobiti već za tri mjeseca, kada bi prema dogovoru sa početka priče, 2 hiljade ljudi sa obje strane granice trebalo biti u svojim domovima.

Aleksandar Živanović (AIM)