AFERA DO AFERE
Crnogorske privatizacione magline
Održavanje sjednice parlamenta za vladajuću koaliciju nesrećno se poklopilo i sa aferom koja je izbila oko izbora finasijskih savjetnika za dvije najatraktivnije firme - Elektroprivredu i Telekom
AIM Podgorica, 08.02.2000. godine
TXT: Crnogorska delegacija, predvodjena premijerom Vujanovićem, morala je protekle nedjelje u Vašingtonu odgovarati i na neprijatna pitanja. Pored brige koju Vašington sa crnogorskim vrhom dijeli zbog straha da bi Crna Gora mogla biti sljedeća Miloševićeva žrtva, te pitanja vezanih za crnogorske budžetske deficite, predstavnici američke administracije su se interesovali i za problem korupcije, šverca i netransparentnosti u procesu privatizacije.
Pitanja postavljena na "saslušanju" pred američkim Senatom, na koja je trebalo da odgovori profesor Veselin Vukotić, ekonomista i jedan od onih koji rukovodi crnogorskom privatizacijom, ostala su bez odgovora. "Ja o tome ništa ne znam", rekao je Vukotić novinarima "Glasa Amerike", koji su ponovili pitanja o korupciji.
Neprijatnosti su Vukotića dočekale i kući. Opozicioni Liberalni savez već je na parlamentarnom zasijedanju pokrenuo pitanje kršenja procedure prilikom izbora finasijskog savjetnika za privatizaciju nekoliko najvećih crnogorskih preduzeća, medju kojima su Elektroprivreda i Telekom. Pritisak je stigao i od druge opozicione partije - Miloševiću odane SNP. Na zahtjev te stranke zakazana je vanredna sjednica parlamenta na kojoj će se raspravljati o ustavnosti dvovalutnog sistema i privatizaciji - prodaji dijela akcija Instituta "Simo Milošević" ICN "Galenici", čiji je vlasnik američki biznismen, srpskog porijekla Milan Panić.
Trećina akcija Instituta, poznatog primorskog lječilišta, prodata je u direktnoj nagodbi Paniću, još 1998. godine, u predvečerje parlamentarnih izbora. Taj ugovor je opozicija dočekala na nož, nazivajući ga štetnim po Crnu Goru. Poslanici SNP-a sada prijete da su došli do dokumenata "kojima će dokazati ko je stekao korist, a ko štetu" sklapanjem ugovora.
Održavanje sjednice parlamenta za vladajuću koaliciju nesrećno se poklopilo i sa aferom koja je izbila oko izbora finasijskih savjetnika za dvije najatraktivnije firme - Elektroprivredu i Telekom. Poslove finasijskog savjetnika za privatizaciju ovih kompanija, za koji bi Vlada trebalo da isplati proviziju tešku više miliona dolara, dobile su dvije austrijske banke.
No, prije izbora finasijskih savjetnika na čitav je posao pala sjenka sumnje. Liberalni savez je optužio vadajuću koaliciju zbog toga što nigdje nije objavljen tender za izbor finansijskih savjetnika, iako zakon to propisuje. To je neke podstaklo na sumnju da se od objavljivanja tendera odustalo zbog toga što su unaprijed bili odredjeni favoriti. Čitava priča dobila je na težini kada su se i dva člana Tenderske komisije iz redova SDP ogradili od kršenja procedure, konstatacijiom da je "učinjena greška".
Ulje na vatru dolila je britanksa "Hong Kong Šangaj Banka" (HSBC) koja je, zainteresovana za privatizaciju Telekoma, podnijela ponudu i izgubila od manje poznate, austrijske - "Kreditanštal banke".
U nedjeljniku "Monitor" jedan od direktora HSBC, Džon Sliman, otvoreno izražava sumnju da je austrijska banka u konzorcijumu sa "Dilojt i Tuš", mogla dati bolju ponudu od one koje su britanci sačinili skupa sa "Prajs Voter Haus" i poslali crnogorskoj Vladi. "Ne sporim da je 'Kreditanštal' značajna banka, ali njena moć ne prevazilazi lokalne, srednjeevropske okvire. Mi smo jedna od najvećih svjetskih kuća, imamo filijale u 79 zemalja svijeta i ogromno iskustvo u poslovima privatizacije. Očekivali smo da ćemo pobijediti, veoma smo razočarani", kaže za crnogorski nedjeljnik Džon Sliman.
On dalje ističe da će se HSBC povući iz Crne Gore, ako utvrde da prilikom izbora finasijskog savjetnika za crnogorski Telekom nijesu poštovana pravila fer-pleja.
Nema sumnje, povlačenje jedne od najvećih svjetskih banki, koja je još 1995 godine prisutna u Crnoj Gori, veoma bi štetio crnogorskoj vladi, koja pokušava da privuče strani kapital. HSBC je jedan od crnogorskih strateških partnera. Uspješno je odradila privatizaciju nikšićke pivare, čije je akcije otkupila čuvena belgijska kompanija "Interbru". HSBC trenutno radi i na privatizaciji "Jugopetrola", firme za koju se procjenjuje da bi se mogla dobro prodati na svjetskom tržištu.
Povlačenje uglednog britanskog bankarskog giganta moglo bi donijeti dodatne, političke nevolje Crnoj Gori. Pismo u kome predstavnici HSBC izražavaju negodovanje zbog tretiranja na konkursu oko privatizacije Telekoma, poslato je na adresu crnogorskog predsjednika Djukanovića, ali i na adresu britanskog Forin Ofisa.
Crnogorska Vlada računa na podršku zvaničnog Londona, kako u teškim bitkama koje je predstoje sa Beogradom, tako i na finasijsku potporu praznom republičkom budžetu. I, ako nešto predsjedniku Djukanoviću ne treba u ovom momentu, to su primjedbe koje dolaze od strane britanskog giganta, čiji su akcije na svjetskim berzamna premašile sto milijardi dolara i sa čijim se imenom i ugledom crnogorske privatizacione vlasti, ipak, ne bi smjele igrati.
Skandali u procesu privatizacije mogli bi koalicionu vlast koštati i podrške kod kuće. Vlada premijera Vujanovića još se nije upustila u ozbiljne ekonomske reforme. Uvodje dvovalutnog sistema i legalizacija njemačke marke, najveći su dometi vlasti koja je na izborima pobijedila na platformi temeljnih promjena u ekonomiji i demokratizaciji društva. Još uvijek pritisnuta spoljnim zidom sankcija, izbačena iz medjunarodnih monetarnih institucija skupa sa Srbijom, Crna Gora nije uspjela da ovdje dovede značajne strane investitore i da zaustavi propadanje privrede. A ono malo inostranih firmi, koje je uspjela da privuče, zbog nepoštovanja pravila, prijeti povlačenjem.
Sam po sebi, proces privatizacije nosi rizike socijalnih lomova. Kada taj proces, u koji je crnogorska vlada tek ušla, prate i nezakonitosti i nepoštovanje procedure ceh bi mogao ispasti preveliki za crnogorsku vlast. Na pričama o malverzacijama prilikom privatizacije velikih crnogorskih preduzeća, najviše bi mogla profitirati opoziciona, Miloševićeva SNP. A to bi mogao biti kraj i reformama i demokratizacije Crne Gore.