DODIKOVA OFANZIVA

Potresi u vladajućoj koaliciji 'Sloga'

Banjaluka, 3. februar 2000. (AIM)

Samo je nagon za političkim opstankom za sada spriječio Srpski narodni savez, Socijalističku partiju RS i Stranku nezavisnih socijaldemokrata, koje čine koaliciju "Sloga", da javno ne progovore šta zaista misle jedna o drugoj. Da situaciju u svojim rukama čvrsto ne drži Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Volfgang Petrič, samodestruktivnu politiku "Sloge" ne bi spriječilo ni saznanje da su skoro definitivno presjekli granu na kojoj sjede. Ovako, što oni "zabrljaju", ispravi i u red dovede Visoki predstavnik, svaki puta služeći kao pokriće za njihove greške u simuliranju demokratije.

Da nema te odluke koju gospodin Petrič ne može preinačiti, najjasnije je jedino premijeru Vlade RS Miloradu Dodiku. Nakon smjene parlamentarne krize, nastale smjenjivanjem predsjednika RS, na red je došla i kriza same današnje Vlade. I to najozbiljnija do sada. Ali samo naizgled. Jer, po sadašnjem sistemu političkog "perpetum mobile" funkcionisanja sadašnje Vlade, Miloradu Dodiku je sasvim svejedno da li ga neko želi rušiti sa vlasti ili ne. Udarce koje nijedna vlada ni u jednoj normalno organizovanoj državi ne bi preživjela, Dodik doživljava tek kao uspitne poteškoće i nesiglasice koje se otklanjaju u hodu i na internim sastancima.

Da je premijer Dodik svjestan ko u BiH i RS "kosi a ko vodu nosi", vidi se i iz njegove izjave žaljenja "što je u RS još jednom donijeta odluka za koju se unaprijed znalo da se neće sprovesti u djelo". Ali da se to ipak ne bi i dalje tako događalo, Dodik je ovoga puta riješio da onima koji RS u budućnosti vide bez njega kao premijera, uzvrati udarac.

Dramatično zasjedanje republičkog parlamenta, na kome je potpredsjednik RS Mirko Šarović odlučio u cjelini preuzeti ovlaštenja predsjednika Republike, bilo je direktno guranje prsta u oko jedne članice koalicije "Sloga" ostalim dvjema. Odluku SP RS, koja je podržala Šarovića, (jer je tako "otklonjena višemjesečna blokada funkcionisanja institucije predsjednika RS i stvorene ustavno-pravne mogućnosti za imenovanje mandatara Vlade"), SNS i SNSD su doživjele kao izdaju. Na odgovor nije trebalo dugo čekati. Premijer Dodik je ovaj puta krenuo u definitivno raščišćavanje odnosa i u koaliciji "Sloga" a posredno i u samoj Socijalističkoj partiji. "Zbog remetilačkog djelovanja" smijenjen je sa funkcije potpredsjednika Vlade i ministra za pitanja boraca, žrtava rata i rada, visoki funkcioner socijalista Tihomir Gligorić, a sa mjesta direktora Javnog fonda za zdravstveno osiguranje RS potpredsjednik socijalista Dragutin Ilić.I predsjedniku socijalista i članu Predsjedništva BiH Živku Radišiću "odaslana" je poruka da će biti smijenjen sa mjesta predsjednika Upravnog odbora Naftne industrije RS, inače namoćnije firme u Republici, koju u poslednje vrijeme potresaju finansijske afere. Ne komentarišići koliko je to u funkciji "deakumulacije funkcija" i činjenice da ministri i ostali državni čelnici ne bi smjeli biti na čelu upravnih odbora, Radišić je samo odgovorio da "kamo sreće da to urade jer me nisu pitali ni kada su me birali na to mjesti". Uostalom vidjećemo", bio je Radišićev komentar. Iako se smjeni Gligorića usprotivio i predsjednik Narodne skupštine RS Petar Đokić, Dodik je ostao pri tome da je odluka o smjeni Gligorića definitivna, što je potom Vlada i formalno potvrdila.

Što se tiče Ilića, on ne samo da je smijenjen sa mjesta direktora Fonda za zdravstvo, što je Vlada takođe formalno potvrdila, nego je Dodik pokrenuo i inicijativu da se Iliću oduzme stan koji mu je Fond dodijelio i ustupi "nekom od ljekara koji su potrebni Banjoj Luci". I tako, umjesto da posluša predsjednika Skupštine Đokića, koji mu je napisao da smatra da mu "za smjenu bilo kog ministra u Vladi nedostaje ustavni osnov po kome ste dužni da osim mišljenja predsjednika Narodne skupštine pribavite i mišljenje predsjednika RS, koje zbog poznatih okolnosti ne možete imati", Dodik je u praksi odigrao ulogu Petriča u RS i dokazao da ustavni osnov može biti i relativna stvar u određenoj konstelaciji političkih snaga i odnosa. Dodik je ostao neumoljiv i na Radišićev poziv da povuče odluku o smjeni Gligorića, za koju Radišić tvrdi da je "krajnje ishitrena" i da je do nje došlo "u vrijeme i okolnostima koje su sudbinske ne samo za Vladu i druge ustavno-pravne institucije, već i RS u cjelini".

Dragutin Ilić smatra da je njegovo smjenjivanje uslijedilo kao revanš zbog onoga što je rekao na račun Vlade i premijera Dodika na skupštinskom zasjedanju. Dodik je,rekao je tada između ostalog Ilić, "diktator, koji je svojim ponašanjem grubo zloupotrijebio podršku međinarodne zajednice, a prije svega SAD koji su od njega željele stvoriti demokratski orjentisanog lidera". Ilić tvrdi da nema raskola u SP, a oni koji ne budu poštovali volju većine "mogu samo da odu". Takođe osporava tvrdnje da su u Beogradu vođene konsultacije oko njegovog imenovanja za mandatara nove vlade. "Takve su izjave "usmjerene ka satanizovanju visokih lidera SP RS zbog navodne saradnje sa režimom Slobodana Miloševića", smatra Ilić.

Duboki razdor između članica "Sloge", ali i pokušaj da se prikrije zavisnost od Beograda i Miloševića, najavio je i svojim izjavama član Glavnog odbora SP RS Krsto Jandrić, komentarišući posjetu Republici Srpskoj prijestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića i srbijanske opozicije. Jandrić je i Biljanu Plavšić i Dodika optužio da ovim skupom "pokušavaju sa teritorije RS da ruše legalno izabrani režim u Beogradu", a Ilić je naglasio da je stav njegove partije da se RS "ne smije" na takav način miješati u unutrašnju politiku suverene države.

Osim Dodika, socijalistima nije ostao dužan ni potpredsjednik SNS-a Svetozar Mihajlović. Uz konstataciju da su njihovi koalicioni partneri iz SP RS u dogovorima, vođenim poslednjih dana iza leđa "Sloge", željeli da izvrše udar na koaliciju, on je ocijenio da je "vrijeme da se u "Slogi" rasčiste odnosi". "Za to je potrebna iskrenost, jer ne mogu se jedne stvari pričati, a druge raditi", kaže Mihajlović. I član Izvršnog odbora SNSD Slavko Mitrović je konstatovao da je "u toku sukob dvije koncepcije: zatvorene, autarhične i one koja je u skladu sa Dejtonskim sporazumom, Ustavom i zakonima RS i koji je promovisala "Sloga", a na osnovu kojeg funkcioniše i Vlada RS".

Osim Visokog predstavnika, Dodiku je podrška stigla i od američke ambasade u Sarajevu, koja je Šarovićev potez okvalifikovala kao atak na legalne institucije RS sa jasnom namjerom podrivanja Dejtona, ali i od Vlade Velike Britanije. Što se tiče Amerikanaca, oni smatraju da je Šarović "zaslužio" da bude uklonjen sa sadašnjeg mjesta potpredsjednika RS. Na socijaliste je ljut i Ričard Holbruk, šef misije SAD pri Ujedinjenim nacijama, koji je uputio pismo Radišiću, izrazivši iznenađenje glasanjem poslanika socijalista u Predstavničkom domu Parlamenta BiH prilikom usvajanja Zakona o državnoj graničnoj službi. Izvori iz Sarajeva tvrde da je potegnuto čak i pitanje Radišićeve smjene sa mjesta člana Predsjedništva BiH.

Najbolji test o tome da li se napokon radi o dugo najavljivanom rascjepu i socijalista i koalicije "Sloga", ili o samo još jednom njihovom pokušaju da sjede na dvije stolice, bila je sjednica Izvršnog odbora partije. Na njoj je trebala da se donese odluka o tome da li će se socijalisti povući iz Vlade, nakon što je Dodik ostao pri svojim odlukama, ili će se "posuti pepelom" i čekati pogodniju priliku. Jedni su bili za rascjep, a drugi za uzvratni udarac Dodiku. Oni koji bi se doduše već sada rado "odcijepili" od Radišića, Đokića i Ilića, neće to sigurno učiniti prije opštinskih izbora u RS, puštajući da sada Dodik odradi za njih dio posla, jer bi time rizikovali svoje već zauzete pozicije, kako u stranci tako i na stranačkim listama.

Tako se opet tačnom pokazala Dodikova cinična procjena, izrečena prije sjednice Izvršnog odbora socijalista, da će oni radije napustiti partiju nego Vladu. Socijalisti su upravo tako i učinili. Umjesto bilo kakvog radikalnijeg poteza i "spasavanja časti" Izvršni odbor je zaključio "da kadrovi iz SP RS u Narodnoj skupštini, Vladi i drugim institucijama u RS i BiH treba da nastave konstruktivno svoj rad u skladu sa ustavnim i zakonskim odredbama, te da je funkcionisanje ovih instutucija iznad stranačkih i personalnih pozicija i interesa". Dok će birači, i to već na opštinskim izborima, pokazati kakvo im je mišljenje o socijalistima, činjenica je da je Milorad Dodik iz ovog sukoba izašao jači nego ikada i najvjerovatnije postao najjača politička ličnost u RS. Opštinski izbori će i inače proteći u znaku političkih prestrojavanja, a njihov ishod će poslužiti kao osnov za pravljenje strategije uoči onih opštih.

Predstavnici međunarodne zajednice su međutim, za sada, još jedanput dokazali da je njihov apsolutni favorit, još uvijek Milorad Dodik, koji to nastoji što bolje kapitalizovati prije izbora. Dodika apsolutno ne brine što zbog sukoba sa SP RS nema većinsku podršku u Skupštini, jer Petrič je blokirao Šarovića pa tako nema ni novog mandatara koji bi sastavio novu Vladu. Tako nema ni novog premijera, što je pozicija koja trenutno međunarodnim predstavnicima najviše odgovara, ali i Dodiku. Time se, uprkos ubrzavanju diferencijacije među strankama u RS i unutar njih, nastavlja djelovanje sadašnje Vlade. Pitanje predsjednika ostaje do daljeg neriješeno, a nastavlja se i parlamentarna kriza. To bi moglo potrajati sve do opštih izbora, koji će biti najesen ili dogodine. U takvoj situaciji, Dodiku sasvim odgovara da raščisti račune sa dijelom socijalista, nastojeći ujedno napraviti dil sa drugim njihovim dijelom. Ko je napravio dobre, a ko pogrešne procjene, pokazat će izbori.

Mladen Mirosavljević (AIM)