PROGANJANJE AMNESTIRANIH VOJNIKA
Vojska Jugoslavije otvara novi sukob Podgorice i Beograda
AIM Podgorica, 29.01.2000
Sinhronizovano sa odlukama Saveznog ustavnog suda, VJ je u Crnoj Gori započela novu kampanju progona ovdašnjih vojnih obveznika, pokazujući tako da nije spremna da prihvati i poštuje nijedan propis ovdašnjih vlasti - pa ni Zakon o amnestiji usvojen krajem prošle godine
TXT: Ustavni sud SRJ pokrenuo je, sredinom nedjelje, postupak za ocjenu ustavnosti crnogorskog Zakona o amnestiji. Bude li, kao što se očekuje, i ovaj Zakon proglašen neustavnim, Vojska Jugoslavije dobiće odriješene ruke za nastavak progona gradjana Crne Gore koji su u vrijeme NATO intervencije odbili da se stave pod komandu Miloševićevih generala. Da ubijaju i ginu po Kosovu.
Prema podacima ovdašnjih vlasti, u Crnoj Gori je, od strane vojnoporavosudnih organa, više od 15 hiljada ljudi optuženo ili već osudjeno za jedno od sledećih krivičnih djela: neodazivanje pozivu i izbjegavanje vojne službe, izbjegavanje vojne službe onesposobljavanjem ili obmanom, protivzakonito oslobadjanje od vojne službe, samovoljno udaljavanje i bjekstvo iz VJ, izbjegavanje propisa i pregleda i neizvrševanje materijalne obaveze prema VJ.
Zato je republička Skupština u novembru prošle godine, po hitnom postupku, usvojila Zakon o njihovoj amnestiji. U prvim članu ovog Zakona predvi|eno je da se sva lica, koja su u periodu od
- juna '98. do 31. juna '99. godine počinila neko od gore pobrojanih krivičnih djela, "oslobadjaju gonjenja i potpuno oslobadjaju od izvršenja pravosnažnom presudom izrečene kazne zatvora ili novčane kazne, i brišu iz kaznene evidencije".
Ali, već od tada stižu upozorenja da usvojeni Zakon ne pruža praktičnu zaštitu progonjenima. Tako podgorički advokat Goran Rodić, inače vojni tužilac iz vremena SFRJ i JNA, u nedjeljniku "Monitor" iznosi ocjenu da: "Zakon o amnestiji Skupštine Crne Gore služi samo za politički marketing pošto ne postoji državni mehanizam koji bi obezbijedio njegovu primjenu".
Advokat Rodić dalje objašnjava: "Ovaj Zakon nije utemeljen na postojećim zakonskim propisima, na Ustavu SRJ i Ustavu RCG, prije svega. Prema tome, praktično: nijedan vojni obveznik koji je u naznačenom periodu amnestije izbjegavao vojnu službu ili kao vojnik samovoljno napustio jedinicu, nije siguran i zaštićen. Čak, ni na teritoriji Crne Gore. Pogotovo - ne na teritoriji Srbije. Jer, po centralnoj potjernici on može biti uhapšen od strane vojne policije bilo gdje na teritoriji SRJ i sproveden u najbliži vojni sud."
Time se, dijelom, objašnjava zašto gradjani Crne Gore nijesu pohitali u ovdašnje Ministarstvo pravde kako bi pribavili Uvjerenje o amnestiji. Naime, prema podacima koje je za saopštio Mikosav Bošković, savjetnik crnogorskog ministra pravde za oblast državne uprave, ovom Ministarstvu do sada je podnijeto svega 21 zahtijev za amnestiju. "Devetnaest zahtijeva je riješeno pozitivno, jedan je odbijen pošto podnosilac nije crnogorski državljanin. Za jedan zahtijev zatraženo je kompletiranje dokumentacije, i on će u najskorije vrijeme biti riješen", precizira Bošković.
Ostali gradjani Crne Gore koji su po raznim osnovama u vrijeme NATO intervencije došli pod udar vojnih propisa - a takvih je na hiljade - i dalje se, izgleda, više uzdaju u sopstvenu vještinu skrivanja i "zaboravnost" pravosudnih organa VJ nego li u stvarnu moć ovdašnjih vlasti da ispune preuzete obaveze i zaštiti ih na adekvatan način.
A da oprez nije na odmet pokazalo se i krajem prošle nedjelje, kada su sumnje u sprovodivost Zakona o amnestiji dobile i praktičnu potvrdu. Pripadnici vojne policije u Podgorici tada su započeli novi lov na vojne bjegunce, pokušavajući da ih uhapse i predaju vojnom sudu, odnosno sprovedu na izdržavanje zatvorskih kazni koje su im izrečene u vrijeme bombardovanja.
O ovoj operaciji za sada nema zvaničnih informacija, pa je teško procijeniti njen obim. Javnosti je za sada poznato samo to da su dvije ovdašnje porodice podgoričkom Centru bezbjednosti prijavile "nezvane goste". U jednom slučaju, pripadnici vojne policije pretukli su ženu koja je pokušala da ih spriječi da bez pismenog ovlašćenja udju u njenu kuću i pretresu je tragajući za njenim sinom. I druga priča je slična, sa izuzetkom fizičkog zlostavljanja:
"Od usvajanja Zakona pa do sada, vojna policija je nekoliko puta dolazila na naša vrata tražeći mog sina. Kada sam im rekla da ga štiti crnogorski Zakon, bahato su se nasmjali i rekli 'da nam je moral očigledno u krizi'.
Posljednji put (u ponedjeljak) silom su ušli u kuću, bez naloga za pretres. Pola sata su me maltretirali i vrijedjali i ako sam im rekla da moj sin nije u Crnoj Gori i da ne znam gdje je. Usput su prevrnuli dušeke i izbacili garderobu u i posteljinu složenu u plakarima. Potom su zaprijetili da će opet doći i da će provaliti vrata ako im ne otvorim. Obećanje su održali - samo nekoliko sati kasnije. Ne znam šta da radim i dokle da živim u strahu dok mom sinu prolazi mladost u skrivanju i bježanju iz Crne Gore", priča majka jednog 25-godišnjaka koji je uoči NATO intervencije pobjegao iz jedinice VJ koja se u to vrijeme nalazila na Kosovu. Zbog toga je, u odsustvu, u vojnom sudu u Nišu osudjen na pet godina zatvora.
Ono što je u cijeloj priči ponajviše uznemirilo cnogorsku javnost, makar njen većinski dio, jeste činjenica da ni u MUP-u nijesu bili u prilici da familijama progonjenih ponude bilo šta izuzev savjeta da se "primire i ne eksponiraju", kako sadašnju situaciju ne bi učinili još težom. Potom je načelnik podgoričkog Centra bezbjednosti Milan Paunović zainteresovane obavijestio da će u zvaničnim razgovorima izmedju VJ i MUP CG, koji su planirani za kraj ove nedjelje, jedna od tema biti i sudbina gradjana Crne Gore koje krivično goni VJ, a obuhvaćeni su ovdašnjim Zakonom o amnestiji. A o rezultatima tih razgovora porodice progonjenih mladića biće obaviještena - naknadno.
Pokazalo se - Zakon o amnestiji najvećim dijelom je "mrtvo slovo na papiru", pošto njegova praktična primjena zavisi isključivo od dobre volje komandujućeg kadra VJ. Odnosno, od eventualnog dogovora koji crnogorske vlasti postignu sa čelnicima Druge armije i Generalštaba VJ.
Otud malo ko u Podgorici vjaruje da je puka koincidencija to što je akcija policije VJ uslijedila samo nekoliko sati nakon što je predsjednik Crne Gore Milo Djukanović izjavio da nema informaciju o bilo kakvom progonu gradjana koji su, po crnogorskom Zakonu o amnestiju, oslobodjeni od odgovornosti "zbog neodazivanja vojnom pozivu u vrijeme bombardovanja". Još manje se kao slučajnost posmatra činjenica da je akcija VJ sinhronizovana sa objelodanjivanjem nauma SUS-a da crnogorski Zakon o amnestiji proglasi neustavnim.
Prije će biti, procijenjuju ovdašnji analitičari, da je to samo najava predstojećeg zaoštravanja sukoba izmedju Podgorice i Beograda. A VJ se i do sada pokazala kao potencijalno najjače oružje režima u Beogradu za posao disciplinovanja Crne Gore.